Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

MARELICA (Prunus armeniaca)– sadnice marelice


U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica: Krupna rana, Stark early orange, Mađarska najbolja, Kereški orijaš, Kečkemetska ruža, Rakovski, Rocsana, Vitillo, Portici, Precoce, New Jersey…

SADNJA MARELICE

Marelica dobro uspijeva na dubokim i dobro dreniranim tlima neutralne do slabo alkalne reakcije koja će omogućiti ukorjenjivanje do dubine 120-150 cm.

Za marelicu su najprikladniji položaji na kojima nisu izražena proljetna kolebanja temperatura, te položaji zaklonjeni od sjevera. Vrlo rano cvate, pa se ne preporuča saditi ovu voćnu vrstu ukoliko postoji mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazeva. U odnosu na ostale kontinentalne vrste marelica bolje podnosi sušu.

Marelicu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. U kontinentalnom dijelu se preporučuje ranoproljetna sadnja.

Odabir uzgojnog oblika kod marelice uvjetovan je klimatskim prilikama, osobito s obzirom na osvjetljenje, jer marelica traži puno svjetla. U kontinentalnom području najbolji uzgojni oblik je vaza, a razmak  sadnje u vrtnom voćnjaku, ovisno o podlozi, može biti 6-8 m.

Prije sadnje se odstrane svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne
prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro  ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.

Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni razvoj, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.
Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini, vrh sadnice treba dodatno prikratiti, što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu oblikovati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.

Voćke marelice je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ MARELICE:

Marelica je drevna voćka koja potječe iz Kine. Stablo marelice može narasti od 8-12 metara. Plodovi marelice su slični plodovima breskve, samo manji u promjeru. Površina je također slična onoj u breskve, samo manje izražene dlakavosti. Marelice su jedan od najboljih izvora beta-karotena, a jedna marelica na dan opskrbljuje nas s dovoljnom dnevnom dozom vitamina-A. Ulaskom u organizam, beta-karoteni se pretvaraju u vitamin A. Spomenuti vitamin dobar je za zdravlje očiju, kože, kose, desni te pomaže pri sprječavanju upala jačanjem imuniteta organizma.